PoljanciPOLJANCIVULKAPRODRŠTOF · OD 1977.Pitati za nastup
Jezik
Deutsch · ÖsterreichGradišćanskohrvatskiEngleskiMađarski

GRADIŠĆANSKOHRVATSKI FOLKLOR

O nami

Tamburica, tanac i jačka. Kultura Gradišćanskih Hrvatov nas povezuje – i skupno ju nosimo u budućnost.

Poljanci

Naš ansambl

Od 1977. ljeta Poljanci u Vulkaprodrštofu povezuju generacije. Tamburicom, tancem i jačkom gajimo gradišćanskohrvatski jezik i kulturu.

Sudjelivati

Naš repertoar

U prvi ljeti je muzikalni program jako stao pod uplivom školskoga nadsavjetnika Jakova Dobrovića i Ferija Sučića. Postepeno smo razvijali naš vlašći ukus tako da danas guslamo tradicionalnu, modernu i crikvenu muziku .

Naš tančeni repertoar obuhvaća

  • sedam gradišćanskohrvatskih i
  • sedam hrvatskih koreografijov,
  • jednu nimšku koreografiju
  • i dvi ugarske koreografije

koreografijov.

U naš repertoar ubrajamo na primjer tance iz Posavine, Banata, Baranje, Međimurja, Bunjevcev i sridnjega Gradišća, Ražanac, Štikapronkso i Divojačko kolo, Vulkaprodrštofske tance, Malinarski tanac, Kalocsai paros, Čardaš i Vulkaprodrštofski pir.

Arhiv · kipov 1Arhiv · kipov 2Arhiv · kipov 3Arhiv · kipov 4Arhiv · kipov 5Arhiv · kipov 6

Ča nam je važno

  • Djelo s mladinom Naš cilj je, ne samo odrašćene, nego i dicu i mladinu oduševiti i na ta način obogatiti. Djelo s maldinom je bilo jedno od temeljitih nakan i se nikad nije izgubilo iz očiju. Mlad človik neka doživi kako je lipo biti kotrig jednoga društva. On neka upozna i neka se nauči cijeniti dobar i zdrav duh društva, to znači veselje, biti primljen, razumivanje, toleranciju, odgovornost, točnost, pazljivost, pripravnost, jednom ričom pravi duh grupe ki človika obogaćuje. Svaki kotrig društva neka polag svoje sposobnosti samovoljno i besplatno u grupi posluje.
  • Gajenje hrvatskoga jezika i kulture POLJANCI pokušavaju hrvatsku kulturu i jezik ljudem svake starosti, mladim i starim, prižbližiti. Naša muzika i naši tanci ada nisu nek veženi na narodne jačke, nego mi gajimo i novije i starije popularne pjesme, da bi tako čim već ljudem našli pristup.
  • Upoznavanje drugih kulturov Skoro svako ljeto organiziramo putovanje u inozemstvo da bi nove kontakte uspostavili i da bi lipotu hrvatske kulture drugdir pokazali. Turneje u inozemstvo značu za svakoga nova iskustva. Mi smo pripravni naš horicont povećati i druge kulturne kruge upoznati.
Arhiv · kipov 1Arhiv · kipov 2

Doma uz Vulku

Vulkaprodrštof leži u Gradišću , izmedju Niuzaljskoga jezera i Rozalske gore u dolini Vulke. Klima i bogatstvo zemlje daju mogućnost da se različitoga posadi. Općina se je od poljodjelstva preorientirala na vinogradarstvo. Za to govori i svakoljetna fešta vinokušanja .

Vulkaprodrštof je važno željezničko središće i služi za povezanje Željezna i Beča. Podatki

  • oko 2000 stanovnikov
  • površina oko 12 km²
  • leži na Vulki
  • dijelom hrvatskogovoreće stanovništvo
Burgenland · Wulkaprodersdorf

Naša povijest

Iz arhiva Poljancev +

1977.strefi se na inicijativu mag. Angelike Kornfeind oko 30 mladih ljudi da bi skupa tancali. Malo kašnje školski nadsavjetnik Jakov Dobrovi? sa svojimi malimi tamburaši naprikzeme muzikalno peljačtvo. Majke kotrigov ušiju nošnje i pod imenom POLJANCI grupa počne imati čvrst stav u gradišćanskoj sceni narodnoga tancanja i jačenja. Muzikalni i tančeni program se sve već proširi a sakralna i popularna hrvatska muzika se još uključi. Za 10-ljetni jubilej se snimi MC, a za 20-ljetni MC/CD, izda se mapa s notami i video za one ki rado tancaju, početnike i napredne, mapa s popularnimi jačkami i druga sa sakralnimi pjesmami za tambure, za ORF se snimu jačke za dicu, power-pointprezentacija se sastavi i napravi se internet stranica. 1988. se utemelji dičja grupa ka nastupa pod imenom „Mali i mladi POLJANCI“, počnu i mladi tamburaši vježbati. 1999. se grupa obogati sa zborom Grupa stalno nastupa ne samo u Vulkaprodrštofu i okolici, nego i u Austriji i inozemstvu. Lokal za vježbanje je dugo farski škadanj, a od 1992. osnovna škola. Grupa svečuje 2002. 25 ljet postojanja. Muzikalno peljačtvo ide od Marije Zarits prik Gerharda Krumpecka, Ante Pletikosića konačno na Juliju Kornfeind i Stefiku Ferschin. Tančeno peljačtvo ide od Nikija Semelikera prik Rudija Stagla, Günthera Guttmanna opet na Nikija Semelikera i konačno na Lukas Kornfeinda.

Otkad grupa postoji su se kotrigi stalno trudili, da sami sebi obdržu dobro raspoloženje i da je na druge dalje daju.

2012: 35 ljet POLJANCI

Posjeti u inozemstvu:

  • 1979: Jugoslavija (Lipovljane) 1980: Nimška (Gemünden, Laubach), Nizozemska (Lochem) 1981: Italija (Gorizia), Francuska (St.Estéve), Švicarska (Winterthur) 1983: Italija (Penna S. Andrea) 1984: Nimška (Gemünden) 1985: Francuska (St.Estéve) 1988: Francuska (Burgund, Elzas) 1990: Francuska (Elzas/Imbsheim), Slovačka (Devinska Nova Ves) 1995: Velika Britanija (Wales/Llangollen-Eisteddfod, London) 1997: Belgija (Brüssel, Zedelgem) 1999: Litva (Palanga, Kaišiadorys) 2001: Francuska (Paris, Bretagne/Guimiliau, Bannalec) 2002: Irska (Ennis, Dublin) 2004: Rumunjska (Temešvar, Karaševo) 2006: Južni Tirol (Villanders) 2008: Litva (Klaipéda) 2009: Italija (Venecija, Rim, Molišanski Hrvati) 2010: Hrvatska (Sveti Martin na Muri) 2011: Kanada/SAD (Toronto/New York) 2013: Nimška (Dresden, Budišin / Lužički Sorbi) 2014: Nimška (Minhen) 2015: Madjarska (XII. internacionalni folklorni festival Sv. Štefana, Abony-Szolnok-Cegléd) 2016: Česka (XXII. Internacionalni folklorni festival Pisek) 2017: Bosna i Hercegovina i Srbija (Dolac na Lašvi i Tavankut) 2019: Francuska i Italija (World Folklore Festival Diano Marina, San Remo, Cannes) 2023: Crna Gora (medjunarodni folklorni festival u Budvi) 2024: Hrvatska (Đakovački Vezovi)
  • 1979: Jugoslavija (Lipovljane)
  • 1980: Nimška (Gemünden, Laubach), Nizozemska (Lochem)
  • 1981: Italija (Gorizia), Francuska (St.Estéve), Švicarska (Winterthur)
  • 1983: Italija (Penna S. Andrea)
  • 1984: Nimška (Gemünden)
  • 1985: Francuska (St.Estéve)
  • 1988: Francuska (Burgund, Elzas)
  • 1990: Francuska (Elzas/Imbsheim), Slovačka (Devinska Nova Ves)
  • 1995: Velika Britanija (Wales/Llangollen-Eisteddfod, London)
  • 1997: Belgija (Brüssel, Zedelgem)
  • 1999: Litva (Palanga, Kaišiadorys)
  • 2001: Francuska (Paris, Bretagne/Guimiliau, Bannalec)
  • 2002: Irska (Ennis, Dublin)
  • 2004: Rumunjska (Temešvar, Karaševo)
  • 2006: Južni Tirol (Villanders)
  • 2008: Litva (Klaipéda)
  • 2009: Italija (Venecija, Rim, Molišanski Hrvati)
  • 2010: Hrvatska (Sveti Martin na Muri)
  • 2011: Kanada/SAD (Toronto/New York)
  • 2013: Nimška (Dresden, Budišin / Lužički Sorbi)
  • 2014: Nimška (Minhen)
  • 2015: Madjarska (XII. internacionalni folklorni festival Sv. Štefana, Abony-Szolnok-Cegléd)
  • 2016: Česka (XXII. Internacionalni folklorni festival Pisek)
  • 2017: Bosna i Hercegovina i Srbija (Dolac na Lašvi i Tavankut)
  • 2019: Francuska i Italija (World Folklore Festival Diano Marina, San Remo, Cannes)
  • 2023: Crna Gora (medjunarodni folklorni festival u Budvi)
  • 2024: Hrvatska (Đakovački Vezovi)

Odmori na moru:

  • 1982: Rabac/Istra
  • 1986: Baška/Krk
  • 1987: Nerežišće/Brač
  • 1989: Dubrovnik/Južna Dalmacija
  • 2000: Krk/Krk
  • 2005: Stobreč-Split/Dalmacija
Arhiv · kipov 1Arhiv · kipov 2